srijeda, 21. siječnja 2015.

Alkohol

Alkohol

Svaki četvrti stanovnik Hrvatske je alkoholičar. S obzirom da je alkohol socijalno najprihvatljivije psihoaktivno sredstvo izlječenje alkoholizma je vrlo teško zbog recidiva. Alkohol se reklamira i konzumira gotovo svuda
Alkohol

Sastav

Alkoholi su sastavljeni od atoma ugljika te vodika i kisika koji tvore i funkcionalnu grupu alkohola (-OH). Prema smještaju OH-grupe alkoholi se dijele na primarne, sekundarne i tercijarne. Alkoholi, kao i fenoli, imaju relativno visoko vrelište jer se molekule međusobno povezuju vodikovom vezom. Imena alkohola se tvore tako da se na naziv alkana doda nastavak ol.
Alkoholi su derivati ugljikovodika i u prirodi dolaze u nekoliko oblika. Pri spomenu alkohola, najčešće pomislimo na etilni alkohol, odnosno etanol. Upravo je etanol sastojak alkoholnih pića, u kojima se može naći u različitim postocima. U žestokim pićima poput rakije, viskija ili vodke, može biti 20-55% etilnog alkohola. Likeri sadrže od 30-40%, dok manje alkoholna pića poput vina i piva sadrže od 2-12,5% etanola.
Etanol se, osim u alkoholnim pićima, koristi i u medicini kao sredstvo za dezinfekciju, fiksaciju i konzerviranje pripravaka, a služi i kao polazna sirovina za cijeli niz kemikalija.
Najjača alkoholna pića sadrže oko 45% alkohola, dok je volumni udio etanola u apsolutnom alkoholu 96%. Ako čovjek odjednom popije 500 ml čistog etanola može umrijeti.


Ulični nazivi

Cuga, bumba.

Načini uzimanja

Alkoholna pića se konzumiraju pijenjem.

Djelovanje

Samo nekoliko minuta od konzumacije alkohola, koncentracija alkohola u krvi počinje rasti. Usporava se protok signala između živčanih stanica i tako djeluje na fizičke i mentalne aktivnosti osobe.
Alkohol uklanja prepreke u ponašanju koje nas obuzdavaju, pa tjera osobe da se ponašaju onako kako u normalnim okolnostima ne bi. To uključuje i potencijalno vrlo štetne aktivnosti, nasilje ili vožnju pod utjecajem alkohola. Nerijetko se događa da baš zbog alkohola pojedinci ozbiljno ugroze svoj i tuđi život. Pomanjkanje samokontrole i prenaglašeno lažno samopouzdanje neizbježni su efekt prekomjerne konzumacije alkohola.
Otprilike 20% etanola apsorbira se u krvotok izravno iz želuca, a preostalih 80% iz tankog crijeva. Iz toga proizlazi da će se alkohol sporije apsorbirati i doseći manju koncentraciju ukoliko se duže vrijeme zadrži u želucu, odnosno ukoliko u želucu ima hrane. Zato se nikada ne preporučuje konzumacija alkohola na prazan želudac, budući da se na taj način vrlo brzo apsorbira u krvotok i unutar sat vremena doseže vrlo visoku koncentraciju.

Posljedice uzimanja

Dugotrajno prekomjerno konzumiranje alkohola može uzrokovati ozbiljne psihološke probleme, uključujući tjeskobu i ovisnost o alkoholu. Ovisnost o alkoholu može pogoditi osobe oba spola i svih dobnih skupina uključujući i maloljetnike i djecu.
Alkoholi su po prirodi otrovi. Neki oblici mogu uzrokovati sljepilo konzumacijom samo male količine. Etilni alkohol može biti štetan, pa čak i smrtonosan ukoliko se konzumira u velikim količinama tokom kratkog vremenskog perioda. Važno je reći da i male količine alkohola, poput onih u limenci piva, čaši vina ili čašici žestokog pića također mogu imati štetan učinak.
S obzirom da su alkoholna pića socijalno prihvatljivo psihoaktivno sredstvo, izlječenje alkoholizma vrlo je teško zbog recidiva. Alkoholizam je kronična recidivirajuća bolest baš kao i ovisnost o drogama ili kocki. U praktičnom smislu to znači da alkoholičar nikada nije u potpunosti izliječen nego uvijek na njega vreba opasnost recidiva. Za dugi tretman koji slijedi, potreban je intenzivni angažman i koordinacija državnih institucija te nevladinih udruga koje se bave ovom problematikom.
Stalno ulaganje velikih sredstava također je potrebno uz ekipe sastavljene od psihijatara, psihologa, socijalnih radnika i ostalih stručnjaka. Kasnije, nakon tretmana i bez klubova liječenih alkoholičara teško je očekivati trajniju apstinenciju i pravu rehabilitaciju koja uključuje i ovisnikovu obitelj.

Simptomi

Koncentracija alkohola u krvi mjeri se promilima, odnosno gramima po kubičnom centimetru (g/cm3). Primjerice, kada neka osoba ima 0,5 promila alkohola u krvi, to iznosi 0,5 grama na 1000 kubičnih centimetara krvi (0,5 g/1000 cm3).
Učinak pojedinih razina alkohola u krvi na fizičke i mentalne funkcije organizma:                                                                                                                                  
0,2 do 0,3 promila -  osoba osjeća laganu euforiju i gubitak sramežljivosti. Nema vidljivog depresivnog učinka, osoba je umjereno opuštena.
0,4 do 0,6 promila - osoba se osjeća veselo, opušteno, smanjuju se prepreke u ponašanju, pojava osjećaja topline i euforije. Javljaju se manje smetnje u razboritosti i sjećanju te smanjenje opreza. Emocije mogu biti intenzivnije, a ponašanje postati preuveličano. U ovom trenutku ljudi bi trebali prestati piti.
0,7 do 0,9 promila - lagane smetnje u ravnoteži, govoru, vidu, vremenu reakcije i sluhu. Smanjena mogućnost procjene i samokontrole te smetnje u razboritosti i sjećanju. Pripita osoba vjeruje kako funkcionira bolje nego što je to stvarno slučaj. Euforija je također prisutna.
1 do 1,25 promila – uz prisutstvo euforije značajne smetnje u motornoj koordinaciji i gubitak pravilne procjene. Mogu se javiti poteškoće u govoru te smetnje u ravnoteži, vidu, vremenu reakcije.
1,3 do 1,5 promila - velike smetnje u motoričkim funkcijama i manjak fizičke kontrole. Zamućeni vid i značajan gubitak ravnoteže. Smanjuje se stanje euforije i nastupa emocionalno stanje tjeskobe, depresije i nemira.
1,6 do 1,9 promila - prevladava stanje tjeskobe, depresije i nemira, može se javiti mučnina.
2 promila - osjećaji zbunjenosti, izgubljenosti i dezorijentiranost. Osoba može trebati pomoć kako bi se ustala ili hodala. Ukoliko dođe do ozljede, moguće je da osoba to ne osjeti. Pri ovoj razini alkohola kod nekih ljudi javlja se mučnina i povraćanje. Moguća su razdoblja kojih se osoba ne sjeća.
2,5 promila - ozbiljne smetnje u svim mentalnim, fizičkim i osjetilnim funkcijama. Povećan rizik od gušenja prilikom povraćanja i ozljeda prilikom pada ili druge vrste nesreće.
3 promila - osoba ne shvaća gdje se nalazi. Može doći do nagle nesvjestice i težeg buđenja iz tog stanja.
3,5 promila - moguća pojava kome. Ovo stanje jednako je razini kirurške anestezije.
4 promila i više - koma i moguća smrt zbog prestanka disanja, vrlo niskog krvnog tlaka ili gušenja tijekom povraćanja zbog nepostojanja refleksa kojim bi se tekućina iskašljala iz pluća.

Povijest

Davno izumrli Sumerani proizvodili su više različitih vrsta piva. Proizvodnja vina počela je u starom Egiptu. Utvrđeno je da se grožđani sok brzo kvari, ali da fermentirani sok-vino može stajati duže. Ozris, egipatski bog ratarstva, navodno je naučio ljude umijeću spravljanja piva. Egipćani su proizvodili pivo klijanjem ječma u posudama. Rastopljena sladna kaša fermentirana je kvascem. Upotreba hmelja zabilježena je u 7. st. pr. Krista.
Čovjek proizvodi alkoholna pića već više tisuća godina. Drevni su narodi vino nazivali 'vodom života' pa čak i 'svetim pićem'. Prvotno je bilo namijenjeno samo odabranima, a tek onda svima.
Nekoć je proizvodnja vina bila skupa jer je bilo premalo obradive zemlje, pa je i zloupotrebe bilo manje. Zbog kratkoće življenja alkoholizam se nije mogao niti razviti, jer bi alkoholičara brzo pokosile zarazne bolesti. Destilacija rižinog piva (sake) bila je poznata u Kini 800 g. pr. Krista., ali je u Europi destilacija nepoznata sve do 10.st.
U staroj Grčkoj bile su omiljene svetkovine u čast boga vina Dioniza. Rimljani su poznati po uzgoju i širenju kulture vinove loze diljem carstva. U Hrvatskoj se oduvijek uzgaja vinova loza i proizvodi vino. Prva destilacija viskija započela u Irskoj u 11. ili 12. st i brzo se proširila u Škotsku.
U 14. st. pojavila se u srednjoj Europi industrijska proizvodnja piva. Tako važnu namjernicu štitilo se od mogućih patvorina kao i neopravdana bogaćenja (Hamburijev zakonik propisuje: 'Pivo ne smije sadržavati previše vode i ne smije se prodavati po previsokim cijenama').
Objavio/la u Nema komentara:
Oznake:

DROGA

OPASAN PUT U OVISNOST

Prvi put droga se obično kuša iz znatiželje ili na nagovor prijatelja. Dobro razmisli isplati li se ući u takav rizik. Posljedice, na koje kasnije više ne možeš utjecati, mogu biti vrlo teške

Pa što, jedan mi džoint neće naškoditi. Želim znati što je to zapravo, kako se osjećaš, što doživljavaš...
     Naoko bezazlena znatiželja , međutim, može biti samo prvi korak u svijet droge. A kako on izgleda, to več zacijelo znaš iz brojnih novinskih članaka, televizijskih dokumentaraca, filmova, ispovijedi ljudi koji žive u tom paklu, ili su ipak imali sreću da se iz njega izvuku. Broj narkomana i u nas raste, pa su sve veće i mogućnosti da se nađes u društvu u kojem će ti netko ponuditi 'travu', ili barem u tebi pobuditi znatiželju. Pravi je odgovor: hvala, ne bih. Naravno, konačna je odluka na tebi, ali mudro je imati na umu sve ono što ti o tome mogu reći i savjetovati roditelji, nastavnici, liječnici, sociolozi, kao i oni koji su sve to iskusili na vlastitoj koži. A sve to doista upućuje na jedan jedini odgovor: Ne!
     I to bez obzira na to radilo se o takozvanim lakšim, ili, pak, težim drogama. Jer, svaki početak, ma kako se bezazlenim i bezopasnim činio, može završiti tragično. Put je, kako opisuje američki stručnjak dr. Robert Schwebel, uglavnom uvijek isti, vodi kroz četiri faze. Pretpostavimo da nisi odoljela/odolio izazovu prvog džointa. Kako bi se situacija za tebe mogla dalje razvijati?


ČETIRI OPASNA KORAKA
Prva faza: proba
Drogu uzimaš da bi probala/probao njezine učinke, ili te na to netko nagovorio. Netko samo na tome i ostane, ali netko će za narkotikom posegnuti i drugi, treći, i tko zna koji put.
Druga faza: sve češće s drogom
Probala/probao si, možda ti se svidjelo, zašto ne bi još koji put? I sve češće uzimaš drogu, u društvu, za dobro raspoloženje. Pritom na to trošiš i sve više novca, svog džeparca. Sve ti se još uvijek čini bezopasnim, računaš na to da možeš prestati kad god hoćeš. Je li doista tako?
Treća faza: navika
Iz druge, vrlo je lako skliznuti u treću fazu. Već vrlo štetnu i vrlo opasnu. Postaješ zaokupljena/zaokupljen drogom. Uzimaš je i zbog toga da bi se lakše nosila/nosio sa životnim problemima. Ali, oni se tako ne mogu riješiti. Zanemaruješ svoje dnevne obaveze, gubiš dah u školi, ostaješ bez starih prijatelja, krećeš se u novom društvu, društvu narkomana. Sada je već teško odustati. Na kraće ćeš vrijeme možda i prestati uzimati drogu, ali prva prigoda, prvi tulum, ili prvi problem na koji naletiš, opet te vraća njoj. Postaješ svjesna/svjestan da to što radiš nije dobro, ali jednostavno nisi u stanju prekinuti, što ti još dodatno ruši samopoštovanje.
Četvrta faza: ovisnost
U toj, najopasnijoj i najštetnijoj fazi, svojim životom ne vladaš ti, nego droga. Ona ti je važnija od svega, zbog nje zanemaruješ sve ostalo, bez nje više ne možeš. Nema šanse da završiš školu, nađeš ili zadržiš posao. Droga ti više ne pruža baš nikakvo zadovoljstvo, ali je jednostavno moraš uzimati. Vrtiš se u začaranom krugu: od problema koje je izazvala droga bježiš uzimajući baš tu drogu. Trebat će snage, volje i upornosti da se iz toga izvučeš. Neki će reći da se mogu izvući kad god požele, ali ih život, činjenice i statistika demantiraju. Ne vjeruj im. Ovisnost o drogi manifestira se u svim područjima života. Ovisnik zanemaruje školske obaveze, kasni ili ne dolazi na nastavu, dobiva sve lošije ocjene, neprimjereno se ponaša u razredu. Mijenja mu se i društveni život, gubi prijatelje, a do napetosti i sukoba dolazi i u obitelji.

Droga ostavlja duboke tragove i na tijelu.
Jasni i svima vidljivi znakovi uzimanja droge:
1. Crvene oči.
2. Zanemarivanje osobne higijene.
3. Gubljenje težine (kod nekih droga).
4. Poremećaji u spavanju.
5. Umor ili hiperaktivnost.
Želiš li da se to i tebi dogodi?


SVAKA JE DROGA OPASNA
     Postoji više tipova droge koji na čovjeka djeluju na različite načine. Neke droge ostavljaju lakše, neke teže posljedice, ali nema bezopasnih. Pogotovo kada se izrode u naviku i ovisnost. Nije, dakle, nimalo bezazleno ni drogiranje udisanjem. Udisanjem, mirisanjem, 'snifanjem' nekih hlapljivih kemikalija koje se nalaze i u predmetima za svakodnevnu uporabu, kao što je, na primjer, ljepilo, javljaju se različiti 'umjetni' osjećaji, radost, sreća ili strah. Ta opijenost, međutim, s vremenom postaje kobnom. Dolazi do bolova u želucu, organizam slabi, a poslije nekog vremena oštete se živci, jetra, bubrezi, pa i mozak, javljaju se problemi sa srcem. Bilo je slućajeva da je 'snifanje' izazvalo i gušenje. Dakle, smrt. Zastrašujuće, zar ne?
!Najpopularnija je droga, i neki će ti reći čak bezazlena, marihuana. Trava, kako je zovu. To je sasušena indijska konoplja, odnosno njezino lišće i peteljka. Uzimaju je za opuštanje, za dobro raspoloženje, za ležernost, za svladavanje tjeskobe. Ali, nemoj joj vjerovati! Stalni korisnici marihuane također postaju ovisnici, mijenjaju se kao osobe, ugroženo im je zdravlje. Pušenje 'trave' nadražuje pluća, može izazvati rak, baš kao i pušenje cigareta. Kokain, u bilo kojem obliku, ušmrkavanjem kroz nos, pušenjem, ili kad se otopi u vodi i ubrizgava injekcijom, izaziva velike zdravstvene probleme. Za ovisnike, on je sve: hrana, piće, dečko ili cura, prijatelj, obitelj. A cijena je velika: narušeno zdravlje, potištenost, razdražljivost, tjeskoba, depresija. Opasno je i uzimanje ostalih vrsta droga, hašiša, heroina i LSD-a, a droge su zapravo i alkohol, nikotin i kofein. Svi su štetni po tvoje zdravlje i svi, prije ili kasnije, izazivaju ovisnost. Iz koje se jako, jako teško izvući.
Ubrizgavanje droge injekcijom, to zacijelo znaš, donosi i opasnost više: mogućnost zaraze HIV-om (AIDS-om ili sidom, kako tko već zove tu neizlječivu bolest), kao i vrlo opasnim hepatitisom B i C.


ODLUČI: 6 x NE ILI DA
Zato, prije prvog 'snifanja' ili 'trave', razmisli i odgovori samo sebi na ova pitanja sa da ili ne:
  • Ući ću u taj rizik, baš me briga što znam da je to opasno;
  • Ne poštujem i ne volim sebe, a ni svoju obitelj, svoje prijateljice i prijatelje;
  • Baš me briga za moje zdravlje i moj izgled;
  • Baš me briga za mog dečka/moju curu;
  • Svoje probleme, u obitelji, u školi, u društvu, ne mogu riješiti niti sama/sam, niti uz pomoć roditelja, prijatelja i svih onih koji me vole;
  • Više vjerujem onima koji su drogu već probali, nego roditeljima, nastavnicima, prijateljima.
Ako su ti baš svi odgovori 'da', vjerojatno ćeš probati. Ipak, možda potom, na svoju sreću, i odustati. Ako ti je barem jedan odgovor 'ne', nema brige - valjda si dovoljno mudra/mudar da se u tako nešto, u takav nepotrebni i opasni eksperiment nećeš ni upustiti. Doista se ne isplati.



!
10 ZASTRAŠUJUĆIH ZABLUDA

     Droga se počne uzimati slično kao što se popuši prva cigareta: iz znatiželje, na nagovor prijatelja, da bi se impresioniralo društvo, da bi se potražio izlaz iz problema. Lak početak, koji može dovesti do teških problema. Zato, kad razgovaraš s nekim o drogi, kad te netko nagovara na prvu 'travu', kad si u iskušenju da iz vlastitog iskustva saznaš što je to zapravo, imaj na umu ono što znanost i liječnici sasvim pouzdano znaju o drogi. I ne nasjedaj olako nagovaranju onih koji će ti tvrditi da sve to skupa baš i nije tako opasno. Njihovi argumenti 'za' na staklenim su nogama.

1. Tvrdnja: Marihuana povećava tvoju moć zapažanja i koncentracije.
Činjenica: Nije točno. Marihuana te, naprotiv, čini zaboravljivom/zaboravljivim i može narušiti i uništiti tvoju koncentraciju. Ako sjedaš za upravljač automobila ili radiš s nekim strojem, a pod utjecajem si marihuane, to može završiti tragično.
2. Tvrdnja: Kokain te čini budnijom/budnijim, živahnijom/živahnijim, donosi samouvjerenost.
Činjenica: Točno, ali samo dvadesetak minuta. A onda, umjesto toga, dolazi uznemirenost, mučnina i nesanica. Uzimaš li ga dulje vrijeme, počet ćeš se osjećati tjeskobno, deprimirano i paranoično.
3. Tvrdnja: Uzimanje ecstasyja ne izaziva nikakve popratne pojave.
Činjenica: Naprotiv, ecstasy može izazvati napade panike, mučnine, kočenje ruku i nogu, stezanje mišića vilice. Zbog hipertermije, izraženog povišenja tjelesne temperature, može doći i do iznenadne smrti. Ta droga izaziva i neizlječiva oštećenja mozga i živaca čak i ako se uzima samo jednom na tjedan u godinu dana. A o posljedicama dugoročnijeg uzimanja ecstasyja još se zapravo i ne zna dovoljno.
4. Tvrdnja: Voda je dobro protusredstvo popratnim pojavama pri uzimanju ecstasyja.
Činjenica: Voda sigurno nije nikakav protulijek, ne zaustavlja neželjene popratne pojave. Ako je netko iz tvog društva već bio tako lakomislen i uzeo ecstasy, natjeraj ga da pije voćni sok ili neko energetsko piće, i to pola litre svakih sat vremena, te da pojede nešto slano kako bi nadoknadio natrij koji gubi znojenjem.
5. Tvrdnja: 'Snifanje' nije opasno.
Činjenica: I te kako je opasno. Sva otapala su potencijalni ubojice. Na primjer, u Velikoj Britaniji svakog mjeseca umre četiri do pet mladih zbog udisanja otapala. Među njima ima i onih koji su to prvi put probali! 'Sniferi' ponekad izgube svijest i uguše se onim što su povratili.
6. Tvrdnja: Pušenje marihuane manje šteti zdravlju nego pušenje cigareta.
Činjenica: Marihuana može u istoj mjeri oštetiti pluća kao i cigareta, čak možda i više. Dim marihuane takađer sadrži katran i ugljični monoksid.
7. Tvrdnja: Lako ćeš odbaciti kokain.
Činjenica: Nipošto neće biti lako. Redoviti korisnici, kada se odreknu kokaina, još se dugo osjećaju depresivno i potišteno. Teško im je uvjeriti same sebe da se mogu dobro zabaviti i bez droge.
8. Tvrdnja: Odreći se heroina, to je samo stvar moje odluke.
Činjenica: To apsolutno nije istina. Simptomi odvikavanja od heroina su tegobe slične onima kod jake gripe: znojenje, zimica, drhtavica... A neizdrživa čežnja za tim otrovom može potrajati jako dugo.
9. Tvrdnja: Mala količina LSD-a neće izazvati nikakav posebni učinak i štetu.
Činjenica: Pogrešno. LSD je iznimno moćna droga. Čak i mala količina djeluje, a nikada ne znaš koliko zapravo uzimaš.
10. Tvrdnja: Pretjeruju oni koji kažu da uzimanje LSD-a izaziva paranoju.
Činjenica: Ne pretjeruju. LSD te može učiniti izrazito paranoičnom/paranoičnim. Droga utječe na mozak, na psihu. Stalno ćeš gledati oko sebe, preko ramena, u strahu da te netko prati, da netko kuje zavjeru protiv tebe, da ti želi nauditi. Uzimanje LSD-a izaziva dugoročne probleme s psihičkim zdravljem.


KAKO ODBACITI DROGU?
     Redovito uzimanje droge izaziva ovisnost. A ovisnost je bolest. I to bolest koja se, i kada je ovisnik izliječen, uvijek može vratiti. Postoje različiti načini i pristupi u liječenju ovisnika, ali najbolji je onaj koji će prihvatiti sam ovisnik.
     Liječenje se odvija u nekoliko faza. Najprije valja tijelo osloboditi fizičke ovisnosti, dakle, treba prebroditi takozvanu apstinencijsku krizu. Jer, tko je navikao redovito uzimati drogu, prolazi teške trenutke kad ostane bez nje. Ta se faza prolazi uz pomoć lijekova. U drugoj fazi treba učvrstiti i očuvati apstinenciju kako ovisnik ne bi ponovno posegnuo za drogom. Stručnjaci kažu da se to najbolje postiže u obitelji, uz pomoć stručne osobe. No, ako obitelj ne jamči uspješnost te bitne faze, ovisnik će si pomoći prihvati li dulji boravak u nekoj terapijskoj zajednici. Tamo se vraća u normalan život, školovanjem i radom. To, međutim, katkad može potrajati i nekoliko godina.
     Dio ovisnika, bez obzira na sve posljedice, ustraje u svom načinu života. Kako navodi dr. Slavko Sakoman, naš poznati stručnjak za droge, oko 40 posto ovisnika uvijek će se uporno vraćati uzimanju droge, ili živjeti zauvijek ovisni o nekoj zamjeni za ilegalnu drogu. Oko 30 posto ovisnika svoj će kratki životni vijek (oko 35 godina) provoditi između ulice, bolnice i zatvora. Umiru rano najčešće zbog slučajnog predoziranja, ili počine samoubojstvo, umiru od hepatitisa, AIDS-a, pogibaju u prometnim nesrećama. Ovisnici žive upola kraće od prosječnog ljudskog vijeka. Ali, ne samo kraće, nego i puno lošije. Takav je život tragičan, ne samo za njih, nego i za njihove obitelji i prijatelje.
     Zašto onda, zbog dvojbenog zadovoljstva ili puke znatiželje, riskirati i uopće uzeti prvi džoint?


GDJE POTRAŽITI POMOĆ
U mnogim gradovima djeluju centri, organizacije i zajednice u kojima ovisnici mogu potražiti pomoć, savjet, informaciju, otići na terapiju.
Centri za prevenciju i liječenje
Zagreb: Centar za ovisnosti u Kliničkoj bolnici 'Sestre milosrdnice', Vinogradska cesta 29, tel. 01/3787-750, 3787-188; Centar za alkoholizam i druge ovisnosti u Psihijatrijskog bolnici 'Vrapče', Bolnička 32, tel. 01/3780-666, 3780-781
Rijeka: Dom zdravlja, Braće Monjac 5, tel. 051/261-403
Solin: Zavod za bolesti ovisnosti, Sv. Kajo, tel. 021/217-979
Poreč: Dom zdravlja, M. Gioseffija 2, tel. 052/451-611, 434-954
Čakovec: Centar za socijalni rad - savjetovalište, V. Nazora 16, tel. 040/312-619, 313-422

U nekim gradovima postoje centri koji su izvan bolnica i domova zdravlja, ali djeluju u njihovom sklopu: Zadar, Ravnice bb, tel. 023/314-560; Pula, J. Kalca 20, tel. 052/217-501; Dubrovnik, A. Starčevića 41, tel. 020/416-213; Varaždin, Pavlinska 8, tel. 042/320-969; Šibenik, Prilaz tvornici 39, tel. 022/215-097

Terapijske zajednice i organizacije
Centar za duhovnu pomoć: Zagreb, Vodnikova 2, tel. 01/455-9559, 222-104; Batomalj, kod Baške, otok Krk, tel. 051/856-547
Zajednica 'Susret': Split, Stari Pazar 2, tel. 021/361-200, 45-288; Cista Velika, Đakovačka Breznica, Čiovo
Reto centar, Klis, Rupotine bb, tel. 021/240-422, Zagreb, I. Resnički gaj 20, tel. 01 /294-7125
Terapijska zajednica 'Brezje', Varaždin, Gospodarska bb, tel. 042/240-656
Teen Challenge - Izazov mladeži, za ovisnice, Pula, Šišan, tel. 052/574-927; Split, tel. 021/521-449
Terapijska zajednica 'Comunita Cenacolo', Ugljane, tel. 021/364-037, 376-128. Dogovori i obavijesti u župnoj kući Tugare, tel. 021/874-511, 813-052
Terapijska zajednica 'Papa Giovanni XXIII.', Vrgorac, tel. 099/477-802. Biblioterapija, logoterapija i rehabilitacija ovisnika, Đakovo, Botićeva 4, tel. 031/846-607, 811-774



DROGI RECI NE I ZAISTA MISLI TAKO

     Statistike tvrde da je velik broj tinejdžera bar jednom probao neku drogu. Možda si upoznao(la) nekog tko je eksperimentirao - ili si čak sam(a) dašao(la) u napast? No, bez obzira na ono što ti tko rekao, od dilera do 'prijatelja' koji te nagovara da 'samo probaš', droge su štetne - u najgorem slučaju i smrtonosne! Osim opasnosti ovisnosti i izravne štete tvom tijelu, uz droge vreba i velik rizik zaraze sidom preko injekcija ili nezaštićenog seksa dok si pod njihovim utjecajem.

!Kako se pametno obraniti?
Nauči činjenice o drogama, koliko ti mogu nauditi i što moraš činiti da se držiš podalje od njih!

MARIHUANA, HAŠIŠ
Što je:
Zelena, smeda ili siva mješavina osušenog cvijeća i lišća biljke konoplje (cannabis sativa). Hašiš je jedan od jačih oblika marihuane.
Kako izgleda:
Marihuana sliči osušenom peršinu, s peteljkama i/ili sjemenkama. Hašiš podsjeća na smeđe ili crne kolačiće ili kuglice.
Kako djeluje:
THC (kemikalija iz marihuane koja utječe na mozak) remeti rad mozga, smanjuje koordinaciju, ravnotežu i vrijeme reakcije te osjećaj za vrijeme, povisuje ritam srca i krvni tlak. Popratno djelovanje: suha usta, glad, crvene oči.
Čime šteti:
Marihuanu nazivaju 'droga bijega' jer česta upotreba 'predviđa' pomak k jačim drogama. Pod utjecajem droge javljaju se problemi s pamćenjem, učenjem, razmišljanjem i rješavanjem problema. Možeš postati nespretna, čak i u hodanju, ili doživjeti napade panike ili tjeskobe. Dugoročne posljedice: Redovito uzimanje može izazvati nedostatak energije i gubitak zanimanja za vlastiti vanjski izgled i školu. Marihuana je jednako štetna za pluća kao i cigarete. Dokazano je da THC oštećuje stanice imunološkog sustava u životinja.
Rizik ovisnosti:
Psiholoska ovisnost o drogi kao o načinu bijega; s vremenom tijelo traži veću količinu za isto djelovanje; psihički simptomi pri odvikavanju.

ECSTAZY
Što je to:
MDMA, 'dizajnerska droga' koju su pripravili kemićari podzemlja.
Kako izgleda:
Bijeli prah, različite tablete i kapsule.
Kako djeluje:
Kombinacija halucinogena/stimulansa. Ecstasy je na glasu kao 'droga ljubavi' - no ona jača sve emocije, i pozitivne i negativne.
Počinje djelovati 20 minuta do sat vremena nakon uzimanja. Koža počinje svrbjeti, povisuje se srčani ritam i krvni tlak, usta su suha, ruke, noge i vilica krute, zjenice raširene, javlja se nesvjestica, zimica, znojenje i mučnina.
Kako šteti:
Ecstasy može biti pravi ubojica. Smatra se odgovornim za mnogo smrtnih slucajeva u SAD-u i Europi, a na stotine mladih je zbog njega završilo u bolnici. Razlozi: 1) Droga možda nije 'cista' jer je miješaju s drugim tvarima kao što je npr. sredstvo za uništavanje korova. 2) Ecstasy povisuje tjelesnu temperaturu pa za vrijeme plesa u pretrpanoj, zagrijanoj prostoriji može izazvati za život opasnu dehidraciju. 3) 'Natakanje' vodom da se utaži užasna žeđ ili tijelo 'zaštiti' od dehidracije može izazvati smrtonosno oticanje mozga. Kratkoročne posljedice: loša koordinacija pokreta, koja te čini sklonijom nezgodama. Nakon prestanka djelovanja: depresija, umor, paranoja, tjeskoba i smetenost koja ponekad traje tjednima. Dugoročne posljedice: nesanica, neredovite mjesečnice, oštećenja jetre i mozga. Ako se uzme zajedno s nekom drugom drogom ili alkoholom, rizici su još brojniji.
Djelovanje Ecstasyja unutar tijela vrlo je složeno i još nije potpuno istraženo. Oni koji ga uzimaju u stvari su ljudski pokusni kunići.
Kako te uništava:
Ecstasy se poizvodi kemijskim putem iz derivata amfetamina (i ljudsko tijelo ga također proizvodi - na primjer adrenalin). Osnovni sastojak je metilendioksiamfetamin - stručnjaci tvrde da je 500 miligrama te tvari (oko 5 tableta) smrtonosno. Djelovanje jedne tablete traje najviše dva sata.
Najnovije američko istraživanje provedeno na majmunima dokazalo je da uzimanje ecstasyja uništava mozak - živčane stanice kržljaju. Bilo je slučajeva moždanih udara i trajne oduzetosti. Šokantan je primjer jednog 21 godišnjeg mladića koji je dvije godine redovito uzimao ecstasy i danas su mu oduzete i ruke i noge - do kraja života je osuđen na invalidska kolica.
Narkomafija ne preza ni od čega. Već postoje pokazatelji da se u ecstasy dodaju jače droge kako bi se djecu učinilo ovisnicima.

INHALATI
Što je to:
Industrijska otapala ili otapala za kućanstvo koja se nalaze u ljepilima, razrjeđivačima boje, suhim sredstvima za čišćenje i benzinu; aerosolima, primjerice u laku za kosu, dezodoransima, boji u spreju; anestetskim plinovima kao što su eter i dušični oksid; nitritima poput amil nitrita i butil nitrita.
Kako izgledaju:
Većina je u originalnom pakiranju, kao tube za ljepilo ili bočice aerosola.
Kako djeluju:
Proizvode brzu 'pijanost' - vrhunac iza kojeg slijede pospanost, teturanje, vrtoglavica i smetenost.
Kako štete:
Iako su inhalati 'tvari koje nalazimo u kući', jako su otrovni, čak smrtonosni.
Kratkoročne posljedice: mučnina i proljev, bol u grudima, krvarenje iz nosa, umor, gubitak koordinacije, iznenadna smrt zbog otkazivanja rada srca ili gušenje zbog udisanja velikih koncentracija.
Dugoročne posljedice: trajan gubitak sluha, oštećenje mozga i koštane moždine, trajno grčenje mišića ruku i nogu, oštećenje jetre i bubrega, povećan rizik 'iznenadne smrti zbog inhaliranja'.
Rizik ovisnosti:
Psihološka ovisnost.

LSD
Što je to:
Laboratorijski proizveden halucinogen koji snažno utječe na promjenu raspoloženja.
Kako izgleda:
Nema mirisa, boje i okusa, prodaje se u listićima bugačice natopljenim određenom dozom, te u obliku tableta, kaspula, tekućine.
Kako djeluje:
Djelovati počinje nakon 30 do 90 minuta i može izmijeniti predodžbu o vremenu i prostoru oko sebe: čuješ boje, vidiš zvukove, doživljavaš i druga priviđenja, na primjer da se zidovi pomiču. Tjelesne promjene: proširene zjenice, povišen srčani ritam, krvni tlak i tjelesna temperatura, pospanost, znojenje, suha usta i drhtavica.
Kako šteti:
Kad kreneš na taj 'put', ne možeš odustati dok droga ne završi svoj 'posao' - za oko 12 sati! Učinci su nepredvidivi, ovisno o dozi i osobi koja je uzela drogu.
Kratkoročne posljedice: jaka panika, zbunjenost, duboka depresija, strah, priviđenja koja te straše. Pod utjecajem te droge dogodilo se mnogo fatalnih nesreća.
Dugoročne posljedice: halucinacije koje se pojavljuju iznenada, bez prethodnog uzimanja droge - nekoliko dana ili čak godinu dana nakon takvog 'putovanja'. Simptomi privremene shizofrenije, teška depresija.
Rizik ovisnosti:
Psihološka ovisnost; povećana otpornost tijela traži veću dozu droge za isti učinak.

AMFETAMINI I METAMFETAMINI
Što su:
Posrijedi su stimulansi koji 'zapale' mozak i središnji živčani sustav, prodrmaju srce i pluća.
Kako izgledaju:
Amfetamin - kapsule, pilule ili tablete. Metamfetamin - bijeli prah, pilula ili kamen koji podsjeća na komad parafina.
Kako djeluju:
Progutani ili ušmrcani izazivaju 'vrhunac'. Injekcije stvaraju kratak, snažan 'vrhunac', pri čemu se ubrza ritam srca, disanje i krvni tlak; javljaju se znojenje glavobolja, magljenje vida, vrtoglavica, nesanica, tjeskoba.
Kako štete:
Druga strana medalje: što ih više uzimaš, to ih više želiš!
Kratkoročne posljedice: euforija može prerasti u zbunjenost, drhtavicu, paranoju i agresiju. Rizik fatalnog otkazivanja rada srca pri velikim dozama. Jedna injekcija može izazvati moždani udar, visoku temperaturu, infarkt ili grčenje - sve može biti i smrtonosno. Ubrzan ritam srca, a povišen krvni tlak može oštetiti krvne žilice u mozgu povećavajući rizik moždanog udara.
Dugoročne posljedice: povećana vjerojatnost svega gore navedenog. Dugotrajna upotreba može izazvati i tzv. 'amfetaminsku psihozu' - priviđenja, halucinacije, paranoju.
Rizik ovisnosti:
Psihološka i tjelesna ovisnost; otpornost koja traži opasno povećavanje doze.

HEROIN
Sto je:
Droga dobivena od isušenog 'mlijeka' opijumskog maka, koji također sadrži tvari za suzbijanje boli - morfij i kodein.
Kako izgleda:
Bijeli ili tamnosmeđi prah, tvar slična katranu.
Kako djeluje:
Stimulira izljev euforije, posebno ako se ubrizga injekcijom, često uslijedi pospanost, mučnina i povraćanje.
Tjelesni simptomi: suzne oči, svrbež po tijelu
Kako šteti:
Heroin uništava tijelo i izaziva jaku ovisnost. Kratkoročne posljedice: problemi s disanjem, mučnina, povraćanje i zatvor. U kombinaciji s alkoholom posebno je lako prekoračiti dozu heroina. Rezultat - grčenje, koma, moguća smrt. Dugoročne posljedice: čirevi na koži, oštećenje žila. Ovisnici moraju uzeti drogu da bi se osjećali 'normalni'. Prekid od samo jednog dana može izazvati simptome odvikavanja - bolove, zimicu, znojenje, grčenje mišića i slabost. Nakon prekida, uobičajena doza može postati prevelika doza.
Rizik ovisnosti:
O heroinu je vrlo lako postati ovisan, psihički i tjelesno. Kako se povećava otpornost, tako ovisnik mora povećavati dozu ili učestalost uzimanja droge odnosno, prijeći s pušenja na injekcije.



.
droga ulično ime što je to? rizici
Marihuana dop, haš, gras, trava, joint pojavljuje se u različitim oblicima - kao smola i trava Problemi sa srcem i disanjem. Tjeskoba i razdražljivost.
Speed podizači, uppers, crank, kafein, amfetamini prodaje se kao bijeli prah ili u tabletama Ostavlja te umornim/om i depresivnim/om. Visoki tlak i srčani problemi.
Poppers nitriti, tekuće zlato, snappers, locker room žuta tekućina snažnog mirisa Glavobolja, osjećaj mučnine i slabosti. Problemi sa srcem.
Otapala ljepilo, plin, aerosol ljepilo, aerosoli, neka sredstva za čišćenje Gušenje. Oštećenja mozga, bubrega i jetre. Iznenadna smrt.
Trankvilizatori barbiturati, sedativi, sredstva za smirenje dolaze u tabletama i kapsulama Ovisnost i simptomi odvikavanja - uznemiranost, napadi panike.
Ecstazy MDMA, disko burgers prodaje se u tabletama ili kapsulama Dehidracija, valovi vrućine i smrt. Oštećenje jetre.
Acid LSD, trip, PCP, peyote, psilocybin gljive U obliku četvrtastih komadića papira, namočenog drogom Zastrašujući tripovi koji mogu potrajati satima i flešbekovi.
Kokain koka, rock, crack prodaje se kao bijeli prah Intezivni pad raspoloženja. Ovisnost. Paranoja, iscrpljenost i smrt.
Heroin horse, junk svjetlosmeđi, vrlo rijetko bijeli prah Ovisnost i simptomi odvikavanja. Različiti problemi s disanjem i smrt.
Objavio/la u Nema komentara:
Oznake:

Ljubav




Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti. U govoru obično označava međuljudsku ljubav, no ona može označavati ljubav prema državi, cilju, sportu itd. Međuljudska ljubav je odnos između dvije osobe veći od same naklonosti jedne prema drugoj, te je usko vezana s međuljudskim odnosima (ljubav između članova obitelji, prijatelja…). Neuzvraćena ljubav se odnosi na one osjećaje ljubavi koji nisu uzvraćeni. Isto tako postoje mnogi psihološki poremećaji kao što je erotomanija.


Sadržaj

1 Klasična podjela ljubavi
2 Sternbergovi tipovi ljubavi
3 Ljubav među ljudima
4 Literatura
5 Vanjske poveznice
Klasična podjela ljubavi
philia - prijateljska ljubav, ljubav koja drugome želi dobro, ljubav kojom drugome želimo pomoći, temelj je svakog zajedništva
eros - ljubav koja je obilježena čežnjom za onim što se ljubi. To je ljubav usmjerena prema osjetilnome svijetu (vid, dodir, okus…). Eros je i ljubav prema samoj ideji ljepote - rođenje duše u ljepoti i dobroti.
agape - ideal ljubavi, uključuje milosrdnost, zauzimanje i brigu za bližnje. Krajnji smisao te ljubavi je potpuno se posvetiti dobru drugih po cijenu vlastitoga života. Ova vrsta ljubavi nadilazi prijateljsku i erotičnu ljubav.

Dijeli se na:
ljubav prema Bogu - amor Dei
ljubav prema bližnjemu - caritas
Božja ljubav prema ljudima - Deus est caritas

Ljubav je temeljni način uspostave istinski ljudske zajednice. Sv. Augustin je rekao: "Ljubi i čini što hoćeš". Prava ljubav nije samo odnos prema nekoj osobi, nego stav, orijentacija našega karaktera.
Sternbergovi tipovi ljubavi

Robert Sternberg je razvio teoriju po kojoj ljubav ima tri temeljne komponente:
Bliskost - sviđanje, prijateljstvo, povezanost među partnerima; da bi se bliskost razvila potrebno je obostrano poštovanje i povjerenje.
Strast - u prvom redu seksualna i tjelesna privlačnost, daje onaj karakterističan osjećaj zaljubljenosti, najintenzivnija na početku ljubavne veze, s vremenom slabi.
Odanost - predstavlja odluku da s osobom koju volimo ostajemo u dugotrajnoj vezi; partneri moraju biti spremni na žrtvovanje i stavljati partnerove potrebe ispred svojih.
Ljubav među ljudima

Neki elementi koji su često prisutni u međuljudskoj ljubavi su:
naklonost – međusobno uvažavanje;
privrženost – zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba;
altruizam – međusobna nesebičnost;
uzvraćanje – obostrana ljubav;
vezanje – želja za očuvanjem ljubavi;
emocionalna intimnost – dijeljenje emocija i osjećaja;
prijateljstvo – prijateljski duh; obiteljska povezanost;
strast – seksualna želja;
psihička intimnost – dijeljenje intimnog osobnog prostora;
osobni interes – želja za nekom nagradom;
uslužnost – želja za međusobnim pomaganjem.

Susane i Clyde Hendrick razvili su skalu ljubavnih odnosa baziranu na John Alan Leeovoj teoriji zvanoj Stilovi ljubavi, u kojoj je međuljudski ljubavni odnos podijeljen u šest dijelova:
Eros – strasna, fizička ljubav bazirana na fizičkom izgledu;
Ludus – ljubav se shvaća kao igra te je zabavna;
Storge – nježna ljubav koja se sporo razvija bazirajući se na sličnosti;
Pragma – pragmatična ljubav;
Manija – visoko emocionalna, nestabilna ljubav, stereotip romantične ljubavi;
Agape – nesebična, altruistična, duhovna ljubav.
Objavio/la u Nema komentara:
Oznake:

Mašinski inženjering



  1. Mašinski inženjering (ili mašinstvo) jeste disciplina inženjeringa koja se odnosi na principe inženjeringa, fizike i nauke o materijalima za analizu, dizajn, proizvodnju i upravljanje mehaničkim sistemima. Mašinstvo je grana inženjeringa koja uključuje proizvodnju i korištenje toplote i mehaničke snage za dizajn, proizvodnju i operiranje mašinama i alatima.[1] Jedna je od najstarijih i najširih disciplina inženjeringa.

    Inženjerska oblast zahtjeva shvatanje suštinskih principa uključujući mehaniku, kinematiku, termodinamiku, nauku o materijalima, strukturnu (konstrukcionu) analizu i elektricitet. Mašinski inženjeri koriste ove suštinske principe sa alatima poput CAE i upravljanje životnim ciklusom proizvoda za dizajniranje i analizu proizvodnih pogona, industrijske opreme i mašinerije, toplotnih i rashladnih sistema, transportnih sistema, avijacije, moreplovstva, robotike, medicinskih pomagala, oružja i drugo.

    Mašinski inženjering se pojavio kao polje nauke tokom industrijske revolucije u Evropi u 18. vijeku; ipak, njegov razvoj može se uzeti prije nekoliko hiljada godina unazad širom svijeta. Nauka o mašinstvu se pojavila u 19. vijeku kao rezultat razvoja u polju fizike. Oblast je kontinualno razvijana da spoji prednosti u tehnologiji i mašinski inženjeri danas teže razvoju u takvim poljima, poput kompozita, mehatronike i nanotehnologije. Mašinski inženjering se preklapa sa aero-svemirskim inženjeringom, metalurškim inženjeringom, građevinom, elektrotehnikom, petrolejskim inženjeringom, proizvodnim inženjeringom, hemijskim inženjeringom i ostalim inženjerskim disciplinama u određenom stepenu. Mašinski inženjeri mogu također raditi u polju biomedicine, posebno sa biomehanikom, fenomenom transporta, biomehatronikom, bionanotehnologijom i modeliranjem bioloških sistema, kao što je mehanika mehkih tkanina.


    Sadržaj

    1 Razvoj
    2 Obrazovanje
    2.1 Kursevi
    2.2 Dozvola
    3 Plate i statistike radne snage
    4 Moderni alati
    5 Poddiscipline
    5.1 Mehanika
    5.2 Mehatronika i robotika
    5.3 Strukturna analiza
    5.4 Termodinamika
    5.5 Dizajn i skiciranje
    6 Granice istraživanja
    6.1 Mikroelektromehanički sistemi (MEMS)
    6.2 Zavarivanje trenjem (FSW)
    6.3 Kompoziti
    6.4 Mehatronika
    6.5 Nanotehnologija
    6.6 Analiza metodom konačnih elemenata
    6.7 Biomehanika
    6.8 Računarska dinamika fluida
    6.9 Akustični inženjering
    7 Povezane oblasti
    8 Također pogledajte
    9 Reference
    10 Literatura
    11 Vanjski linkovi
    Razvoj



    ...konstrukcije i prijevozna sredstva svih veličina.

    Mašinski inženjering nalazi svoju primjenu u arhivama raznih drevnih i srednjovjekovnih društava u ljudskoj djelatnosti. U drevnoj Grčkoj, radovi Arhimeda (287. p.n.e.–212. p.n.e.) su duboko podstaknuti mehanikom zapadne tradicije, a Heron od Aleksandrije (prib. 10–70. n.e.) kreira prvu parnu mašinu.[2] U Kini, Zhang Heng (78–139. n.e.) je unaprijedio vodeni sat i pronašao seizmometar, te Ma Jun (200–265. n.e.) pronalazi kočiju sa diferencijalnim zupčanikom. Srednjovjekovni kineski knjigovođa i inženjer Su Song (1020–1101. n.e.) je ubacio mehanizam zapinjače u svoju astronomsku sahat-kulu dva vijeka prije bilo kojeg mehanizma pronađenog u satovima srednjovjekovne Evrope, kao i svjetskih prvih poznatih neograničenih energetskih lančanih predajnika.[3]

    U periodu između 7. i 15. vijeka, kada se era zvala "Zlatno doba islama", zabilježeni su doprinosi islamskih naučnika u oblasti mehaničke tehnologije. Al-Jazari, koji je bio jedan od njih, napisao je svoju famoznu Knjigu znanja genijalnih mehaničkih uređaja godine 1206, te predstavio više mehaničkih dizajna. Također, on se smatra otkrivačem onih mehaničkih naprava koje sada formiraju veoma jednostavne mehanizme, poput koljenastog vratila i bregaste osovine.[4]

    Važna otkrića u temeljima mašinstva pojavila su se u Engleskoj tokom 17. vijeka kada je Sir Isaac Newton formulisao tri Newtonova zakona kretanja i razvio analizu (kalkulus) kao matematičku bazu za fiziku. Newton nije htio objelodaniti svoje metode i zakone godinama, ali je napokon nagovoren od strane svojih kolega, kao što je Sir Edmund Halley, da to uradi kako bi pomogao čovječanstvu. Gottfried Wilhelm Leibniz je zaslužan za kreiranje kalkulusa tokom istog vremenskog perioda.

    Tokom ranog 19. vijeka u Engleskoj, Njemačkoj i Škotskoj, razvoj mašinskih alata je doprinio da se mašinstvo razvije kao zasebno polje unutar inženjeringa, obezbjeđujući proizvodne mašine motorima koji će ih napajati.[5] Prvo britansko profesionalno društvo mašinskih inženjera je formirano 1847. godine Institucija mašinskih inženjera, tridesed godina nakon što su građevinski inženjeri formirali prvo takvo profesionalno društvo: Institucija građevinskih inženjera.[6] Na evropskom kontinentu, Johann von Zimmermann (1820–1901.) je napravio prvu fabriku za brusilice u Chemnitzu, Njemačka, godine 1848.

    U Sjedinjenim Američkim Državama, Američko društvo mašinskih inženjera (ASME) je formirano u 1880. postajući treće takvo profesionalno inženjersko društvo, poslije Američkog društva građevinskih inženjera (1852.) i Američkog društva inženjera rudarstva (1871.).[7] Prve škole u SAD koje su nudile inženjersko obrazovanje su bile Vojna akademija SAD 1817, institucija danas poznata kao Norwich Univerzitet u 1819, te Rensselaer politehnički institut godine 1825. Obrazovanje u mašinstvu je kroz historiju bilo bazirano na jakom temelju u matematici i nauci.[8]
    Obrazovanje



    Arhimedov vijak je upravljan rukom i može efikasno podići vodu, kako animirana crvena loptica prikazuje.

    Diplome u mašinskom inženjeringu se nude na univerzitetima širom svijeta. U Brazilu, Irskoj, Filipinima, Pakistanu, Kini, Grčkoj, Turskoj, Sjevernoj Americi, Južnoj Aziji, Indiji, Dominikanskoj Republici i Ujedinjenom Kraljevstvu, programi mašinskog inženjeringa obično uzimaju četiri do pet godina studija i završavaju sa Bachelor of Engineering (B.Eng. ili B.E.), Bachelor of Science (B.Sc. or B.S.), Bachelor of Science Engineering (B.Sc.Eng.), Bachelor of Technology (B.Tech.), Bachelor of Mechanical Engineering (B.M.E.), ili Bachelor of Applied Science (B.A.Sc.) diplomu, sa ili bez naglaska o mašinskom inženjeringu. U Španiji, Portugalu i većem dijelu Južne Amerike, gdje nisu B.Sc. niti B.Tech. programi usvojeni, formalno ime za stepen je "mašinski inženjer", a kurs je baziran na peto- ili šestogodišnjem treningu. U Italiji, kurs je baziran na pet godina treninga, ali u cilju kvalificiranja kao inženjer, potrebno je proći državni ispit na kraju kursa. U Grčkoj, kurs je baziran na petogodišnjem nastavnom planu i programu i uvjetu za 'Diploma' tezu, koja je nakon završetka dodijeljena umjesto B.Sc.

    U Australiji, stepeni mašinskog inženjeringa se dodjeljuju kao Bachelor of Engineering (Mechanical) ili slične nomenklature[9] iako postoji rastući broj specijalizacija. Stepen uzima četiri godine studiranja punog radnog vremena za dobijanje. Da se postigne kvalitet u inženjerskim stepenima, Engineers Australia akreditira inženjerske stepene dodijeljene od starne australijskih univerziteta u skladu sa globalnim Washington Accordom. Prije nego se dodjeljuje diploma, student mora završiti najmanje 3 mjeseca na radnom iskustvu u inženjerskoj firmi. Slični sistemi su prisutni u Južnoj Afriki i nadgledaju se od strane Engineering Council of South Africa (ECSA).

    U Sjedinjenim Američkim Državama, većina dodiplomskih pograma se akreditira od Accreditation Board for Engineering and Technology (ABET) da se osigura jednaki kursni zahtjevi i standardi širom univerziteta. ABET web-sajt broji 302 akreditirana mašinsko-inženjerska programa od 11. marta 2014.[10] Mašinsko-inženjerski programi u Kanadi se akreditiraju od Canadian Engineering Accreditation Board (CEAB),[11] a većina drugih država nudi inženjerske diplome koje imaju slične akreditacijske solucije.

    Neki mašinski inženjeri idu za nastavkom studija da dobiju Master of Engineering, Master of Technology, Master of Science, Master of Engineering Management (M.Eng.Mgt. ili M.E.M.), Doctor of Philosophy u inženjerstvu (Eng.D. or Ph.D.) ili inženjersku diplomu. Master i inženjerske diplome mogu, a i ne moraju, ubrajati istraživanje. Doctor of Philosophy sadržava znatnu komponentu istraživanja i često je prikazan kao ulazna tačka u akademiji.[12] Inženjerska diploma postoji na nekoliko institucija na srednjem nivou između mastera i doktorata.
    Kursevi

    Standardi postavljeni u svakoj državnom akreditacijskom društvu teže omogućiti uniformnost u temeljnim materijalima predmeta, promovirati konkurenciju među studentima inženjerima i održati samopouzdanje u inženjerskoj profesiji u cjelini. Inženjerski programi u SAD, naprimjer, zahtjevaju da ABET prikaže da njihovi studenti mogu "raditi profesionalno u termo-mehaničkim sistemskim oblastima."[13] Posebni kursevi koje zahtjeva diplomiranje, ipak, mogu se razlikovati od programa do programa. Univerziteti i tehnološki instituti često kombiniraju višestruke predmete u jedan ili dijele predmet na više predmeta, zavisno od dostupnih fakulteta i univerzitetskih glavnih područja istraživanja.

    Temeljni predmeti mašinskog inženjeringa često uključuju:
    Matematika (partikularno, kalkulus, diferencijalne jednačine i linearna algebra)
    Osnovne fizikalne nauke (uključujući fiziku i hemiju)
    Statika i dinamika
    Otpornost materijala (elastostatika) i mehanika krutog tijela
    Nauka o materijalima i kompozitima
    Termodinamika, prijenos toplote, pretvorba energije i HVAC
    Goriva, sagorijevanje, motor s unutrašnjim sagorijevanjem
    Mehanika fluida (uključujući statiku fluida i dinamiku fluida)
    Mehanizmi i mašinski dizajn (uključujući kinematiku i dinamiku)
    Mjerni instrumenti i mjerenja
    Proizvodni inženjering, tehnologija ili procesi
    Vibracije, teorija kontrole i kontrolni inženjering
    Pneumatika i hidraulika
    Mehatronika i robotika
    Inženjerski dizajn i dizajn proizvoda
    Tehničko crtanje, CAD i CAM[14][15]

    Od mašinskih inženjera se također očekuje da razumiju i umiju primjeniti osnovne koncepte iz hemije, fizike, hemijskog inženjeringa, građevinskog i elektroinženjeringa. Svi programi mašinskog inženjeringa uključuju višestruke semestre časova matematike uključujući kalkulus i napredne matematičke koncepte uključujući diferencijalne jednačine, parcijalne diferencijalne jednačine, linearnu algebru, apstraktnu algebru i diferencijalnu geometriju, među ostalim.

    U dodatku sa jezgrom plana i programa mašinstva, većina mašinskih inženjerskih programa nude više specijalizacijskih programa i časova, kao što je kontrola sistema, robotika, transport i logistika, kriogenika, tehnologija o gorivu, automobilski inženjering, biomehanika, vibracija, optika i ostale, ako poseban odsjek ne postoji za ove predmete.[16]

    Većina programa za mašinske inženjere također zahtjeva različitu količinu proučavanje ili društvenih projekata za dobijanje praktičnih iskustava rješavanja problema. U Sjedinjenim Američkim Državama često je obavezno za mašinske inženjere da obave jedan ili više stažiranja prilikom studiranja, ipak ovo nije obično pod mandatom univerziteta. Kooperativna edukacija je druga opcija. Buduće radne sposobnosti[17] istraživanja stavljaju potražnju na studijske komponente koje hrane studentsku kreativnost i inovaciju.[18]
    Dozvola

    Inženjeri mogu tražiti licencu od države, provincije ili nacionalne vlade. Svrha ovog procesa jeste osigurati da inženjeri posjeduju potrebno tehničko znanje, stvarno iskustvo i znanje lokalnog legalnog sistema za praktikovanje inženjeringa na profesionalnom nivou. Jednom kada je certificiran, inženjer dobija naslov "profesionalni inženjer" (u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Japanu, Južnoj Koreji, Bangladešu i Južnoj Africi), "ovlašteni inženjer" (u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Indiji i Zimbabveu), ovlašteni profesionalni inženjer (u Australiji i Novom Zelandu) ili evropski inženjer (u Evropskoj Uniji), "registrirani inženjer" ili "profesionalni inženjer" na Filipinima i u Pakistanu. Ovlašteni inženjer i evropski inženjer nisu licencirani za praksu - oni su kvalifikacije.

    U Sjedinjenim Državama, da bi se postalo licencirani profesionalni inženjer (PE), inženjer mora proći sveobuhvatni FE (temelji inženjeringa) ispit, rad od minimum 4 godine kao Inženjerski stažer (EI) ili Inženjer-u-treningu (EIT), te proći "Principe i praksu" ili PE (praktični inženjer ili profesionalni inženjer) ispite. Zahtjevi i koraci ovog procesa su postavljeni unaprijed od strane National Council of Examiners for Engineering and Surveying (NCEES), sadržanog od of licencnih odjela inženjeringa i geodezije koji reprezentiraju sve države i teritorije u SAD-u.

    U UK, trenutni diplomci trebaju BEng plus adekvatan master stepen ili integriran MEng stepen, minimum od 4 godine postdiplomskih studija na poslovnom nadležnom razvoju, kao i recenziji projekta u kandidatskoj oblasti specijalizacije u cilju postajanja ovlaštenim preko Institura mašinskih inženjera.

    U većini razvijenih zemalja, određeni inženjerski zadaci, kao što je dizajniranje mostova, elektrocentrala i hemijskih centrala, moraju biti odobreni od strane profesionalnog ili ovlaštenog inženjera. "Jedino licencirani inženjer, naprimjer, može pripremiti, potpisati, udariti pečat i dostaviti inženjerske planove i crteže javnom autoritetu za odobrenje, ili pečatiti inženjerski rad za javne i privatne klijente."[19] Ovaj zahtjev može biti pisan u državnom ili provincijskom zakonodavstvu, kao što su kanadske provincije, naprimjer Ontario ili Quebecov inženjerski akt.[20]

    U ostalim državama, kao npr. Australiji i UK, takva zakonodavstva ne postoje; ipak, praktično sva certificirajuća tijela održavaju etički kod nezavisan od zakonodavstva, očekuju od svih članova da se pridržavaju ili rizikuju protjerivanjem.[21]
    Plate i statistike radne snage

    Ukupan broj inženjera zaposlenih u SAD u 2009. bio je cca. 1,6 miliona. Od ovih, 239.000 su bili mašinski inženjeri (14,9%), druga najveća disciplina po veličini iza građevinskih inženjera (278.000). Ukupan broj poslova za mašinske inženjere u 2009. je projektovan da raste 6% tokom sljedeće decenije, sa srednjim startnim platama od 58.800 $ sa bachelor diplomom.[22] Srednji godišnji prihod mašinskih inženjera u SAD radnoj snazi ​​je 80.580 $. Prosječni prihod je bio najveći pri radu za vladu (92.030 $), a najmanji u obrazovanju (57.090 $) od 2012.[23]
    Moderni alati



    Kosi pogled na četiri cilindra redne radilice sa klipovima

    Većina mašinskih kompanija, posebno one u industijaliziranim nacijama, počele su primjenjivati inženjering podržan računarom (CAE) programe u svoje postojeće procese dizajna i analize, uključujući 2D i 3D solid modeliranje dizajniranjem potpomognutim računarom (CAD). Ova metoda ima dosta koristi, uključujući lakše i iscrpnije vizualizacije proizvoda, mogućnost kreiranja virtualnih sklopova dijelova i jednostavnost korištenja u dizajnerskim interfejsima spajanja i tolerancija.

    Ostali CAE programi obično korišteni od mašinskih inženjera sadrže alate upravljanja životnim ciklusom proizvoda (PLM) i alate za analizu korištene za obavljanje kompleksnih simulacija. Alati za analizu mogu biti korišteni da predvide odgovor proizvoda na očekivane napone, uključujući život pri zamoru i proizvodljivost. Ovi alati uključuju analizu konačnih elemenata (FEA), račuinarsku dinamiku fluida (CFD) i proizvodnju podržanu računarima (CAM).

    Koristeći CAE programe, tim mašinskog dizajna može brzo i jeftino iterirati proces dizajna za razvoj proizvoda koji bolje zadovoljava troškove, performanse i ostala ograničenja. Nije potrebno kreirati fizički prototip dok se dizajn ne privede kraju, dopuštajući stotinama ili hiljadama dizajnova da budu provjereni, radije nego nekoliko relativnih. U dodatku, CAE programi analize mogu modelirati komplikovani fizički fenomen koji ne može biti riješen ručno, poput viskoelastičnosti, kompleksnog kontakta između dodirnih površina ili nenjutnovskih fluida.

    Kako mašinstvo počinje da se spaja sa ostalim disciplinama, kao što je slučaj u mehatronici, višedisciplinarna optimizacija dizajna (MDO) se koristi sa ostalim CAE programima za automatizaciju i poboljšanje iterativnog procesa dizajna. MDO alati se motaju oko postojećih CAE procesa, dopuštajući ocjenu proizvoda da se nastavi čak i nakon što analitičar ode kući. Oni također primjenjuju sofisticiranu optimizaciju algoritmima za inteligentnije istraživanje mogućih dizajna, često nalazeći bolja, inovativna rješenja za složene višedisciplinske probleme dizajna.
    Poddiscipline

    Oblasti mašinskog inženjeringa mogu biti zamišljene kao kolekcija više mašinskih naučnih disciplina. Nekoliko ovih poddisciplina koje su obično izučavane na poddiplomskom nivou su prikazane ispod, sa jasnim objašnjenima i najčešćim primjenama svake. Neke od ovih poddisciplina su unikatne za mašinstvo, dok su ostale kombinacija mašinskog inženjeringa i jedne ili više drugih disciplina. Većina rada koje mašinski inženjer uradi koristi sposobnosti i tehnike od nekoliko ovih poddisciplina, kao i specijaliziranih poddisciplina. Specijalizirane poddiscipline, koje se opisuju u ovom članku, su radije predmet postdiplomskih studija ili na treningu na poslu, nego na dodiplomskom. Nekoliko specijaliziranih poddisciplina su diskutovane u ovoj sekciji.
    Mehanika



    Mohrov krug, čest alat za proučavanje napona u mašinskom elementu


    Glavna stranica: Mehanika


    Mehanika je, u najopćenitijem smislu, proučavanje sila i njihovog utjecaja na predmet na koji djeluju. Obično, inženjerska mehanika se koristi za analizu i predvišanje ubrzanja i deformacije (elastične i plastične) objekata pod djelovanjem poznatih sila (također zvanih opterećenja) ili napona. Poddiscipline mehanike uključuju:
    Statika, proučavanje nepomičnih tijela pod poznatim opterećenjima, kako sile djeluju na statička tijela
    Dinamika (ili kinetika), proučavanje kako sile djeluju na pomična tijela
    Mehanika materijala, proučavanje kako se različiti materijali deformiraju pod različitim tipovima napona
    Mehanika fluida, proučavanje kako fluidi reaguju na sile[24]
    Kinematika, proučavanje kretanja tijela (objekata) i sistema (grupa objekata), dok se sile zanemaruju kao uzročnici kretanja. Kinematika se često koristi u dizajniranju i analizi mehanizama.
    Mehanika kontinuuma, metoda primjene mehanike koja pretpostavlja da su objekti kontinualni (a ne diskretni)

    Mašinski inženjeri obično koriste mehaiku u fazama dizajna ili analize u inženjeringu. Ako je inženjerski projekt dizajniranje vozila, statika se primjenjuje zadizajniranje okvira vozila, u cilju provjere gdje će naponi biti najveći. Dinamika se može koristiti prilikom dizajniranja automobilskog motora, za procjenu sila u klipovima i klinovima dok se motor okreće. Mehanika materijala može biti korištena za odabir adekvatnih materijala za okvir i motor. Mehanika fluida može se koristiti za dizajniranje ventilacionog sistema vozila (pogledati HVAC), ili za dizajniranje usisnog sistema za motor.
    Mehatronika i robotika



    Treniranje FMS-a sa robotom koji uči SCORBOT-ER 4u, radni sto CNC Mill i CNC Lathe


    Glavne stranice: Mehatronika i Robotika


    Mehatronika je kombinancija mehanike i elektronike. To je međudisciplinarna grana mašinskog, elektro i softverskog inženjeringa koja se bavi intergriranjem elektro i mašinskog inženjeringa za kreiranje hibridnih sistema. U ovom načinu, mašine mogu biti automatizirane korištenjem elektromotora, servo mehanizama i ostalih elektrosistema u konjunkciji sa posebnim softverom. Opći primjer mehatroničkog sistema je CD-ROM uređaj. Mehanički sistemi otvaraju i zatvaraju pogon, vrte CD i pomjeraju laser, dok optički sistem čita podatke na CD-u i pretvara ih u bitove. Integrirani softver kontrolira proces i komunicira sadržajima CD-a prema računaru.

    Robotika je primjena mehatronike za kreiranje robota, koji su često korišteni u industriji da obavljaju zadatke koji su opasni, neugodni, ili ponavljajući. Ovi roboti mogu biti bilo kojeg oblika i veličine, ali svi su prethodno programirani i fizički komuniciraju sa okolinom. Za kreiranje robota, inženjer obično koristi kinematiku (da odredi raspon kretanja robota) i mehaniku (da odredi napone unutar robota).

    Roboti se koriste obimno u industrijskom inženjeringu. Dopuštaju biznisima da sačuvaju novac na rad, obave zadatke koji su ili preopasni ili preprecizni da bi ih ljudi obavili ekonomski, te da osiguraju bolji kvalitet. Više kompanija koriste redne linije robota, posebno u autoindustriji i neke fabrije su tako robotizirane da se mogu same održavati. Van fabrike, roboti se koriste za odlaganje bombi, istraživanju svemira i u mnogim drugim oblastima. Roboti se također prodaju za različite stambene aplikacije, od rekreacije do domaćinstava.
    Strukturna analiza


    Glavne stranice: Strukturna analiza i Analiza loma


    Strukturna analiza je grana mašinskog inženjeringa (kao i građevinskog) posvećena ispitivanju zašto i kako objekti pucaju, te kako popraviti objekte i njihove performanse. Strukturni lom se pojavljuje u dva opća načina: statički lom i lom usljed zamora. Statički strukturni lom se pojavljuje kada prilikom opterećivanja (primjene sile) objekt biva analiziran da li se lomi ili deformira plastično, zavisno od kriterija za lom. Lom usljed zamora se pojavljuje kada objekat puca nakon određenog broja ponavljenih ciklusa naprezanja i otpuštanja. Lom usljed zamora se pojavljuje zbog imperfekcije u objektu: mikroskopske pukotine na površini objekta, naprimjer, će rasti polahko sa svakim ciklusom (propagacijom) dok pukotina ne postane velika dovoljno da uzrokuje finalni lom.

    Lom nije jednostavno opisan kada se dio slomi, nego je definiran kada se dio ne ponaša kako se očekivalo. Neki sistemi, kao perforirane top sekcije nekih plastičnih vreća, su dizajnirani da se slome/puknu. Ako se ovi sistemi ne slome, analiza loma može biti iskorištena da se otkrije uzrok.

    Strukturna analiza se često koristi od mašinskih inženjera nakon što se lom dogodi, ili kada dizajniraju da spriječe lom. Inženjeri često koriste online dokumente i knjige kao one objavljene od ASM[25] da im pomognu u determiniranju tipa loma i mogućih uzroka.

    Strukturna analiza može biti korištena u uredu kada se dizajniraju dijelovi, u oblasti analize slomljenih dijelova, ili u laboratorijama gdje dijelovi mogu biti podloženi testovima loma.
    Termodinamika


    Glavna stranica: Termodinamika


    Termodinamika je primjenjena nauka korištena u nekoliko grana inženjeringa, uključujući mašinski i hemijski inženjering. U najjednostavnijem slučaju, termodinamika je proučavanje energije, njene upotrebe i transformacije kroz sistem. Obično, inženjerska termodinamika se bavi izmjenom energije iz jednog oblika u drugi. Kao primjer, automatizacijske mašine pretvaraju hemijsku energiju (entalpija) iz goriva u toplotu, a zatim u mehanički rad koji eventualno pokreće točkove.

    Principi termodinamike se koriste u mašinstvu u oblastima prijenosa toplote, termofluida, i pretvaranja energije. Mašinski inženjeri koriste termonauku za dizajniranje mašina i elektrana, zagrijavanja, ventilacije i klima uređaja (HVAC), razmjenjivača toplote, hladnjaka, radijatora, frižidera, izolacije i drugo.
    Dizajn i skiciranje



    CAD model mehaničke duple brtve


    Glavne stranice: Tehničko crtanje i CNC


    Drafting ili tehničko crtanje su načini kojima mašinski inženjeri dizajniraju proizvode i kreiraju instrukcije proizvodnim dijelovima. Tehnički crtež može biti računarski model ili šema crtana rukom koja pokazuje sve dimenzije potrebne za prouzvodnju dijela, kao i sklopne napomene, listu potrebnih materijala, i ostale relevantne informacije. Mašinski inženjer ili sposoban radnik koji kreira tehničke crteže može se nazvati drafter ili draftsman u SAD-u. Drafting je historijski bio dvodimenzionalni proces, ali CAD programi sada dopuštaju dizajneru da kreira u tri dimenzije.

    Instrukcije za proizvodnju dijelova moraju biti dovedene do potrebne opreme, bilo ručno, preko programiranih instrukcija, ili korištenjem CAM-a ili kombinacije CAD/CAM programa. Opcionalno, inženjer može također ručno proizvesti dio koristeći tehničke crteže, ali ovo postaje rijetkost, sa razvijanjem CNC proizvodnje. Inženjeri primarno ručno proizvode dijelove u područjima primjenjenih sprejnih premaza, završne obrade i ostalih procesa koji ne mogu ekonomski ili praktično biti urađeni korištenjem mašine.

    Crtež se koristi u skoro svakoj poddisciplini mašinstva i drugih grana inženjerstva i arhitekture. Trodimenzionalni modeli kreirani korištenjem CAD softvera su također često korišteni u FEA analizi i računarskoj dinamici fluida (CFD).
    Granice istraživanja

    Mašinski inženjeri konstantno guraju granice onoga što je fizikalno moguće u cilju proizvodnje sigurnijih, jefitinijih i efikasnijih mašina i mehaničkih sistema. Neke tehnologije su prikazane u nastavku.
    Mikroelektromehanički sistemi (MEMS)

    Mikromehaničke komponente kao što su opruge, zupčanici, fluidni i uređaji prijenosa toplote su proizvedeni iz različitih materijalnih supstrata kao što je silikon, staklo i polimeri kao SU8. Primjeri MEMS komponenti su akcelerometri koji se koriste kod automobila kao airbag senzori, moderni mobiteli, žiroskopi za precizno pozicioniranje i mikrofluidni uređaji korišteni u biomedicinske svrhe.
    Zavarivanje trenjem (FSW)


    Glavna stranica: Zavarivanje trenjem


    Zavarivanje pomoću trenja (eng. Friction stir welding), novi način zavarivanja, otkriven je 1991. od strane The Welding Institute (TWI). Inovativna tehnika steady state (ne-fuzijska) spaja materijale koji su prethodno nezavarivi, uključujući nekoliko legura aluminija. Igra bitnu ulogu u budućnosti konstruiranja aviona, potencijalno zamjenjujući zakovice. Trenutne primjene ove tehnologije uključuju zavarivanje šavova aluminija za glavne vanjske rezervoare Space Shuttlea, Orion Crew Vehicle testni predmet, Boeing Delta II i Delta IV Expendable Launch Vozila te SpaceX Falcon 1 rakete, pancir za desantne ratne brodove i zavarivanje krila i trupnih ploča na novoj Eclipse 500 letjelici firme Eclipse Aviation među rastućim oblastima djelatnosti.[26][27][28]
    Kompoziti



    Kompozitna tkanina koja se sastoji od tkanih karbonskih vlakana


    Glavna stranica: Kompozitni materijali


    Kompoziti ili kompozitni materijali su kombinacija materijala koji omogućavaju bolje fizičke karakteristike nego jedan materijal. Istraživanje kompozitnih materijala unutar mašinskog inženjeringa obično se svodi na dizajniranje (i, naknadno, traženje primjena za iste) jačih ili više striktnih materijala prilikom pokušavanja smanjenja težine, osjetljivosti na hrđanje i ostale nepovoljne faktore. Kompoziti pojačani karbonskim vlaknom, naprimjer, se koriste u raznovrsnim primjenama kao što su svemirski brodovi i štapovi za pecanje.
    Mehatronika


    Glavna stranica: Mehatronika


    Mehatronika je sinergična kombinacija mašinskog, elektronskog i softverskog inženjeringa. Svrhva ove međudisciplinarne inženjerske oblasti je proučavanje automatizacije iz inženjerske perspektive i služi svrsi kontroliranja naprednih hibridnih sistema.
    Nanotehnologija


    Glavna stranica: Nanotehnologija


    Pri malim razmjerama, mašinstvo postaje nanotehnologija —jedan spekulativni cilj od kojeg je kreiranje molekularnog asemblera za kreiranje molekula i materijala putem mehanosinteze. Za sada taj cilj ostaje unutar istraživačkog inženjeringa. Oblasti trenutnog istraživanja mašinstva u nanotehnologiji uključuje nanofiltere,[29] nanofilmove[30] i nanostrukture,[31] između ostalih.
    Analiza metodom konačnih elemenata


    Glavna stranica: Metoda konačnih elemenata


    Ova oblast nije novost, pošto analiza sa nazivima Finite Element Analysis (FEA) ili Finite Element Method (FEM) datira od 1941. Ali evolucija računara je učinila FEA/FEM metodu dobru opciju za analizu konstrukcijskih problema. Nekoliko komercijalnih kodova poput ANSYS, Nastran i ABAQUS se naširoko koriste u industriji za istraživanje i dizajn komponenti. Calculix je program otvorenog koda za FEM analizu. Neki softverski paketi za 3D modeliranje i CAD su dodali FEA module.

    Ostale tehnike kao što su finite difference method (FDM) i finite-volume method (FVM) su kreirane za rješavanje problema vezane za prijenos toplote i mase, protok fluida, interakciju površina fluida itd.
    Biomehanika


    Glavna stranica: Biomehanika


    Biomehanika je primjena mehaničkih principa na biološke sisteme, kao što su ljudi, životinje, biljke, organi i ćelije.[32] Biomehanika također pomaže u kreiranju protetičkih udova i umjetnih organa za ljude.

    Biomehanika je usko vezana za inženjering, jer često koristi tradicionalne inženjerske nauke za analizu bioloških sistema. Neke jednostavne primjene Njutnovske mehanike i/ili nauke o materijalima mogu dostaviti tačne aproksimacije mehanici više bioloških sistema.

    Tokom posljednje decenije, FEM analiza je također ušla u biomedicinski sektor osvjetljavajući dalje inženjerske aspekte biomehanike. FEM se od tada stabilizirao kao alternativa za in-vivo hirurške procjene i dobio široko prihvatanje akademske zajednice. Glavna prednost računarske biomehanike leži u njenoj sposobonosti određivanja endo-anatomskog odgovora anatomije, bez prekoračivanja etičkih ograničenja.[33] To je dovelo FE modeliranje do tačke da postane sveprisutno u nekoliko područja biomehanike, a nekoliko projekata je čak usvojilo otvorenog koda filozofiju (npr. BioSpine).
    Računarska dinamika fluida


    Glavna stranica: Računarska dinamika fluida


    Računarska (kompjuterska) dinamika fluida, često skraćeno kao CFD, jeste grana mehanike fluida koja koristi numeričke metode i algoritme za rješavanje i analizu problema koji uključuju protok fluida. Računari se koriste za proračune potrebne za simulaciju interakcije tečnosti i gasova sa površinama definisanim graničnim uvjetima. Sa veoma brzim superračunarima, bolja rješenja se mogu postići. Buduća upotreba softvera koji poboljšava preciznost i brzinu kompleksnih simulacijskih scenarija poput transoničnih ili turbulentnih protoka. Početna provjera takvih softvera se obavlja koristeći aerodinamički tunel sa finalnom validacijom koja dolazi u potpunom testiranju, npr. testovi leta.
    Akustični inženjering


    Glavna stranica: Akustični inženjering


    Akustični inženjering se sastoji iz drugih poddisciplina mašinstva i predstavlja primjenu akustike. Akustični inženjering je proučavanje zvuka i vibracije. Ovi inženjeri rade efikasno da smanje buku kod mehaničkih uređaja i u zgradama zvučnom izolacijom ili uklanjanjem izvora neželjene buke. Proučavanje akustike može obuhvatati raspon od dizajniranja efikasnijih slušnih aparata, mikrofona, slušalica ili studija za snimanje da se poboljša kvalitet zvuka u orkestarskoj dvorani. Akustični inženjering se također bavi vibracijom različitih mehaničkih sistema.[34]
    Povezane oblasti

    Proizvodni inženjering, aerosvemirski inženjering i automobilska industrija su ponekad grupisani sa mašinskim inženjeringom. Bachelor diploma u ovim područjima će obično imati razliku u nekoliko specijaliziranih oblasti.
    Također pogledajte

    Wikiknjige (en):



    Engineering Mechanics
    Engineering Thermodynamics
    Engineering Acoustics

    Fluid Mechanics
    Heat Transfer
    Microtechnology

    Nanotechnology
    Pro/Engineer (ProE CAD)
    Strength of Materials/Solid Mechanics

    Reference



    engineering "mechanical engineering. (n.d.)". Rječnik američkog naslijeđa engleskog jezika, 4. izdanje. Pregledano: 8. maj 2010.


    "Heron of Alexandria". Encyclopedia Britannica 2010 - Encyclopedia Britannica Online. Pristupljeno: 9. maj 2010.


    Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 4. Taipei: Caves Books, Ltd.


    Al-Jazarí. The Book of Knowledge of Ingenious Mechanical Devices: Kitáb fí ma'rifat al-hiyal al-handasiyya. Springer, 1973. ISBN 90-277-0329-9.


    Engineering - Encyclopædia Britannica, pristupljeno: 6 maj 2008.


    R. A. Buchanan. Ekonomski historijski pregled, Nove serije, izd. 38, No. 1 (Februar 1985), str. 42–60.


    ASME history, pristupljeno: 6. maj 2008.


    The Columbia Encyclopedia, Sixth Edition. 2001-07, engineering, pristupljeno: 6. maja 2008.


    Mechanical Engineering.


    ABET searchable database of accredited engineering programs, pristupljeno: 11. mart 2014.


    Accredited engineering programs in Canada by the Canadian Council of Professional Engineers, Pristupljeno: 18. april 2007.


    Types of post-graduate degrees offered at MIT - Pristupljeno: 19. juni 2006.


    2008-2009 ABET Criteria, str. 15.


    University of Tulsa Required ME Courses - Undergraduate Majors and Minors. Odsjek mašinstva, University u Tulsi, 2010. Pristupljeno: 17. decembra 2010.


    Harvard Mechanical Engineering Page. Harvard.edu. Pristupljeno: 19. juni 2006.


    Mechanical Engineering courses, MIT. Pristupljeno: 14. juni 2008.


    Apollo Research Institute, Future Work Skills 2020, Pristupljeno: 5. novembra 2012.


    Aalto University School of Engineering, Design Factory - Researchers Blog, Pristupljeno: 5. novembar 2012.


    Why Get Licensed?.


    Engineers Act.


    Codes of Ethics and Conduct.


    "2010-11 Edition, Engineers". Biro radnih statistika, SAD Odsjek za rad, Occupational Outlook Handbook, Pristup: 9. maj 2010.


    Occupational Employment and Wages, 17-2141 Mechanical Engineers. SAD Biro za rad, maj 2012. Pristup: 15. februar 2014.


    Napomena: mehanika fluida može dalje biti podijeljena na statiku fluida i dinamiku fluida, i po sebi je poddisciplina mehanike kontinuuma. Primjena mehanike fluida u inženjeringu se zove pneumatika i hidraulika.


    [1]ASM International web-sajt sadrži više od 20,000 dokumenata koji se mogu pretraživati, uključujući članke iz ASM Handbook serija i Advanced Materials & Processes


    Advances in Friction Stir Welding for Aerospace Applications


    PROPOSAL NUMBER: 08-1 A1.02-9322 - NASA 2008 SBIR


    Nova-Tech LLC


    Nilsen, Kyle. (2011) "Development of Low Pressure Filter Testing Vessel and Analysis of Electrospun Nanofiber Membranes for Water Treatment"


    Mechanical Characterization of Aluminium Nanofilms, Microelectronic Engineering, Volume 88, Issue 5, May 2011, pp. 844–847.


    http://www.cise.columbia.edu/nsec/ Kolumbija univerzitet i National Science Foundation, Pristup: 20. juni 2012.


    R. McNeill Alexander (2005) "Mechanics of animal movement", [Biology|Current Biology] Volume 15, Issue 16, 23 August 2005, pp. R616-R619.


    Tsouknidas, A., Savvakis, S., Asaniotis, Y., Anagnostidis, K., Lontos, A., Michailidis, N. (2013) Efekt of kifoplastičnih parametara na dinamička opterećenja se prenose unutar lumbarne kralježnice uzimajući odgovor od bio-realističnog kralježnog segmenta. Klinička biomehanika 28 (9-10), str. 949-955.

    http://degreedirectory.org/articles/What_is_the_Job_Description_of_an_Acoustic_Engineer.html
Objavio/la u Nema komentara:
Pretplati se na: Postovi (Atom)